iskustvo koje potiče promjenu

Kratki prikaz projekta i mini-istraživanja

Projekt „Politike lokalnog mirotvorstva“ udruge RAND i partnera, ustanove Politike nenasilja, Osijek i Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci trajao je od 1. rujna 2022. do 31. kolovoza 2023. godine. Projekt je podržao Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova, a bio je namijenjen političkim aktivistima i to prije svega članovima Općinskih, Gradskih i Županijskih vijeća, uposlenicima lokalnih tijela uprave, aktivnim članovima stranaka, ali i ostalim zainteresiranim aktivistima.

U sklopu projekta provele su se različite aktivnosti poput dva trodnevna treninga „Politike nenasilja – otkrivanje dijaloga“ te, kao nastavak, četverodnevni trening „Politike nenasilja – dijalog u praksi“ (Daruvar 1.-3. prosinca 2022., Zadar 16.-18. veljače 2023., Osijek 18.-21. travnja 2023.), tri dijaloška foruma (Osijek i Darda), tri predstavljanja knjižice "Čitanka: Politike nenasilja - utopija ili prilika" (Zadar 17. veljače 2023., Osijek 20. travnja 2023. i Vukovar 17. travnja 2023.), jedna fokus grupa (Osijek, 21. travnja 2023.), te vanjska evaluacija i mini-istraživanje.

Mini-istraživanje se temeljilo na spoznajama generiranim iz upitnika te fokus grupe na uzorku od 23 ispitanika projekta, a njime su se propitivale mogućnosti mirovnog političkog aktivizma ususret prevladavajućoj tezi o globalnom trendu jačanja radikalno desnog konzervativizma i demokratske recesije. Ono je ukazalo na zanimljiv interes kod dijela političkih aktivista na hrvatskoj političkoj sceni: naime, sudionicima projekta mirotvorstvo i nenasilje su važni za razvoj lokalne zajednice. Lokalna zajednica tako može biti ne samo održiva i uključiva, već zajednica prijateljstva građana okupljenih oko zajedničkih ciljeva.

Uvod

Krećući od pretpostavke povezanosti političkoga legitimiteta, lokalne zajednice i mirotvornih politika, projekt „Politike lokalnog mirotvorstva“ imao je za cilj nadopuniti prazninu u razumijevanju koncepta nenasilja i mirotvorstva u (lokalnoj) politici „iznutra”, sa aspekta političkih aktivista i uzimajući u obzir njihovo iskustvo. Istraživanjem smo htjeli saznati na koji način politički aktivisti gledaju na povezanost između politike lokalnog mirotvorstva i razvoja zajednice, te političkog legitimiteta lokalnih vlasti. Također nas je zanimalo uočavaju li načine na koje politike lokalnoga mirotvorstva mogu pridonijeti većoj uključenosti građana i jačanju povjerenja, uzajamnosti i brige o drugima.

Osnovna teza projekta je ta da su nenasilno i mirotvorno djelovanje jedni od najvažnijih odgovora na ugroženost ljudskih prava, te da omogućavaju razvoj pristupa koji osnažuju i pojedince i skupine, na osobnoj i grupnoj razini, ali posebice „u donošenju odluka na razini lokalnih samouprava za nenasilno i mirotvorno rješavanje akutnih i kroničnih problema lokalnih zajednica”.¹ U tom smislu projekt je imao za cilj ukazati da se „odluke na razini lokalne zajednice tiču svih članova te zajednice” te da je važno mjeriti uspješnost lokalnih politika na temelju uključenosti građana u odlukama na lokalnoj razini, posebice imajući u vidu „potrebe i interese najranjivijih članova te zajednice”.²

Pristup

Na radionicama u ukupnom trajanju od 10 dana, sudjelovalo je 23 sudionika³ i to po tri iz Zagreba i Zadra, dva sudionika iz Osijeka, te po jedan sudionik/ca iz Daruvara, Vukovara, Lipika, Biograda na moru, Pakraca, Ogulina, Slavonskoga Broda, Darde, Rijeke, Sv. Ivana Zeline, Vrbovca, Virovitice, Ukrajine/Požege, Pakraca i Splita. Većina ih je aktivno u strankama (13) i to kao vijećnici u gradskim i mjesnim odborima, dok su ostali članovi udruga (6), zaposleni na drugim radnim mjestima (2) ili studenti/volonteri (2). U odnosu na spol, na projektu je sudjelovalo više žena (17) u odnosu na muškarce (6), dok u odnosu na uzrast bilo je više pripadnika dobne skupine 50+ (15), dok je manje sudionika (8) bilo u dobnoj skupini 21-49 godina. U odnosu na iskazanu političku preferencu (pitanje nije bilo obvezno), 10 je reklo da su članovi te dvoje da su simpatizeri stranaka, i to Možemo (8), SDP (2), HSS (1) i Nove ljevice (1). Dvoje su naveli da su vijećnici, no nisu naveli stranke dok su ostali rekli da su „aktivisti” i da nemaju „političko opredjeljenje”.

Mini-istraživanje je bilo kvalitativnog tipa i sumiralo nalaze anketnih listića s devet pitanja pretežito otvorenog tipa koja su propitivala sadržaj (teme, trajanje, materijali), provedbu radionica (predavači/treneri, lokacija) i razumijevanje nenasilja i politika lokalnoga mirotvorstva. Na kraju trećeg treninga bila je održana i fokus grupa s deset sudionika gdje se tijekom 90 minuta razgovaralo dublje o povezanost lokalne politike, zajednice i mirotvorstva, kao i o osjećajima, stavovima i ponašanjima sudionika projekta. Mini-istraživanje je bilo anonimno; analiza ne iznosi podatke o sudionicima projekta i mini-istraživanja.

Rasprava

Budući da je rasprava dio stručnog članka koji je u procesu recenzije, u nastavku će biti iskazan dio zaključaka istraživanja.

Zaključci

Hrvatska je među državama EU koja se još uvijek snažno suočava s korupcijom, ograničenom slobodom medija, netransparentnim upravljanjem sredstvima na nacionalnoj i lokalnoj razini i sl. Ovo potonje je posebice naglašeno u zadnjem izvještaju Freedom Housea s početka 2023. gdje se navodi da su lokalne zajednice osobito na udaru zlouporabe sredstava nadasve zbog slabosti lokalnih medija i civilnog sektora, ali i zbog građana koji često repetitivno biraju ili iste kandidate ili kandidate iz istih stranaka, čime omogućavaju nastavak koruptivnih radnji.⁴

Pogled „iznutra“ koji nudi ovaj projekt i s njim povezano mini-istraživanje pokazuje da su njegovi sudionici – lokalni politički aktivisti svjesni stanja u hrvatskoj politici. Po njihovom sudu lokalna samouprava je stiješnjena između potreba građana, centralizirane politike i nedostatka resursa za kreiranje održivih odgovora na lokalne potrebe. Oni su aktivno uključeni u politiku jer lokalne zajednice doživljavaju kao mjesta razvoja, uključenosti i pozitivne promijene, te pokreću različite prakse kojima žele uspostaviti snažnije mehanizme demokratske kontrole lokalnih vlasti. Na žalost, oni smatraju da premda kod stranaka postoji svjesnost da jačanje lokalnih vlasti može biti odlična poluga u niveliranju frustracija građana putem transparentnog i sudioničkog rješavanja lokalnih pitanja na lokalnoj razini, zbog toga što ovi mehanizmi izravno vode ka osnaživanju građana za aktivno demokratsko uključivanje, njihovi inicijatori su često na udaru, a ostaju i bez dovoljne podrške i građana i lokalnih medija.

Istraživanje također pokazuje da je sudionicima projekta edukacija pomogla da razumiju nenasilje i lokalno mirotvorstvo kao alat, vrijednost i cilj za razvoj lokalne zajednice koja na taj način prerasta u zajednicu brige, suradnje, jednakosti i praktičnog djelovanja za dobrobit drugih/svih. I premda ispitanici nenasilje prije svega shvaćaju pragmatično, oni smatraju da ono može pozitivno utjecati na legitimitet političkih dionika ne samo u smislu dobrovoljnosti pristanka članova političke zajednice uz određenu vlast, već još više, u odnosu na kvalitetu odluka koje pridonose miru i razvoju lokalnih zajednica.

Aktivisti smatraju da veći legitimitet dolazi tada kada se jačaju kapaciteti donosioca odluka na razini lokalnih samouprava za odgovorno i uključivo rješavanje akutnih i kroničnih problema njihovih zajednica. Po njima, nenasilje doprinosi razumijevanju zajednice kao mjesta brige za drugog; stoga se zalažu za transformaciju lokalnih zajednica u mjesta konkretnih aktivnosti građana na dobrobit svih. Time se povratno jača povjerenje u lokalne strukture upravljanja i stvara se okružje za mirotvorni rast zajednica.

Sudionici hrvatsku politiku promatraju „realnim očima iznutra” te su kritični u odnosu na njene nedostatke, ali su i svjesni koliko je ponekad „teško učiniti korake promjena” zbog različitih okolnosti poput „vanjskih, ali i unutarnjih sukoba”. No, ti koraci kreću od „pojedinaca” i „lokala”, aktivista u gradskim, mjesnim odborima ili organizacijama (udrugama, vjerskim zajednicama, klubovima). Te zajednice su „između obitelji i nacionalne pripadnosti” u kojima se pojedinci mogu apstrahirati od različitih, pa i konfliktnih svjetonazora „jer su uključivije”. U njima je ideja zajednice puno vidljivija i omogućava uključenost građana koji tako postaju svjesniji da svojim ponašanjem izravno utječu na druge i zajednicu u cjelini. To je okosnica građanskog prijateljstva kao dobrog odnosa među građanima koji je temeljen na brizi, uzajamnosti, jednakosti i djelovanju za druge „prema nekom zajedničkom cilju koji pak vodi prema općoj dobrobiti”.

Ipak, glavna bojazan sudionika je ta da oni koji kreću u političko putem nenasilja i mira, „jesu i bit će usamljeni”, te da je to pozicija velike izloženosti, pa čak i „rizika” i traži „čvrstinu” i „upornost” od onog koji se za nju zalaže. Da bi se to promijenilo potrebna je „velika promjena gore” koja utječe na „promjenu dolje”, a obje se mogu motivirati između ostalog i „dodatnim edukacijama” koje su praktične, odnosno „pokazuju kroz primjere i vježbe kako bi nenasilje djelovalo u politici”.

Spoznaje sudionika projekta i mini-istraživanja „Politike lokalnog mirotvorstva” potvrđuje i velika kvantitativna analiza koju su povodom 50. godina teorije o pravednom miru iz 2014. godine izradili Gledich, Nordkvelle i  Strand⁵ koje je er pokazalo da društvenost kao osnovna značajka ljudskoga roda je usko povezana s vrijednostima poput empatije i solidarnosti, te reciprociteta i suradnje kao dominantnim oblicima interakcije. Ono također naglašava važnost nade u smislu zamišljanja budućnosti kao poželjnoga, zajedničkoga društvenoga stanja.

¹ Projekt „Politike lokalnog mirotvorstva“: https://politikenenasilja.org/novosti/40-politike-lokalnog-mirotvorstva (pristupljeno: 12.6.2023.)

² Projekt „Politike lokalnog mirotvorstva“: https://politikenenasilja.org/novosti/40-politike-lokalnog-mirotvorstva (pristupljeno: 12.6.2023.)

³ Terminologija se odnosi na oba spola i šire, po potrebi.

⁴ Dario Čepo (2023). „Croatia“. Freedom House, Nations in Tranzit 2023. https://freedomhouse.org/country/croatia/nations-transit/2023 (pristupljeno: 18.7.2023).

⁵ Gleditsch, N. P., Nordkvelle, J., &Strand, H. (2014). Peaceresearch—Justthestudyofwar? Journal of Peace Research, 51(2), 145–158. https://doi.org/10.1177/0022343313514074Pristupljeno: 23. lipnja 2023.

Projekt "Politike lokalnog mirotvorstva" je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.