„Mi želimo biti drugačiji, drugačija stranka u političkom djelovanju“, čuli smo od članica i članova jedne naše stranke. Razumljiva je to želja koju dijele s mnogim građanima i građankama Hrvatske zasićenima nasilnim diskursom u javnom, političkom prostoru. No, kako ostvariti drugačiju paradigmu političkog djelovanja, kako postići da u kontekstu nasilnog govora održimo nenasilnu komunikaciju?  Koje komunikacijske metode, koji instrumenti nam pri tom mogu biti od pomoći?

„Mi želimo u svojoj školi, svom razredu, riješiti problem nasilnog ponašanja učenika prema drugim učenicima. Želimo se ohrabriti i djelovati tako da uključimo sve koji su u problem upleteni“.  Ohrabrivanje znači također i oslobađanje od napasti okrivljivanja pojedinih osoba za koje se smatra da su odgovorne što sukob još nije riješen i preuzimanje odgovornosti da se postepenim koracima zajedno radi na rješenju problema.

„Mi se ne čujemo, zato trebamo razgovarati“, smatrali su članovi jedne organizacije civilnoga društva. U razgovoru na Dijaloškom forumu  prepoznali su da zapravo nije problem u tome da se ne čuju, oni znaju što tko drugačije misli. Problem je što o razlikama ne razgovaraju, a kamoli da rade na promjeni koja će biti uključiva. Vođeni dijalog pomogao im je da iskorače – odlučili su raditi na iznalaženju zajedničkog tla za dalje zajedničko djelovanje.

Ovo su samo tri primjera koja mogu pokrenuti grupu ljudi da se susretnu u dijaloškom forumu, metodi razgovora ili vođenja dijaloga.

Tim ustanove „Politike nenasilja“ ovako definira DIJALOŠKI FORUM.   

DIJALOŠKI FORUM Ustanove „Politike nenasilja“ je organizirani razgovor osoba različitih, možda i sasvim suprotnih pogleda na određenu temu, koji ima svoju strukturu i moderatora/icu procesa. Oni pomažu sudionicima da ostanu usredotočeni na temu uz nenasilan način međusobnog ophođenja.

Dijalog pretpostavlja znatiželju sudionika/ca jednih za druge. Tako se spremnost na dijalog očituje u znatiželji osoba koje u njemu sudjeluju i želji da čuju i razumiju drugačiji stav i mišljenje. Dijaloški forum pobuđuje i podržava tu znatiželju. Olakšava i njeguje nenasilni duh međusobnog ophođenja.

Dijaloški forum je mjesto susreta koje dopušta da se pokažu razlike među sugovornicima i da one ostanu postojati i nakon razgovora. 

Zašto bi netko uopće ulazio u dijalog?

Postavlja se pitanje – ako cilj dijaloškog foruma nije u tome da se sudionici slože ili dogovore oko neposredne akcije, pa zašto onda uopće ulaze u dijalog?

Više je, i mogu biti različiti, razloga i moguće koristi od dijaloškog procesa. Na primjer, netko može uči u dijalog kako bi potvrdio/la/li svoje političko postojanje ili/i kako bi se time osnažili i sudjelovali u su-odlučivanju. Drugi će pak voditi dijalog u želji da saznaju više o temi razgovora ili o tome kako je netko vidi na drugačiji način. Tako se nadaju da će doći do novih rješenja problema. Neki će voditi dijalog kako bi sebe bolje predstavili, saznali više o drugima i bolje  se upoznali. Dijalog je put oslobađanja od vlastitih predrasuda ili od predrasuda drugih prema nama.

Kako prepoznajemo da sudjelujemo u dijalogu?

Izvana promatrano dijalog je razmjena misli sudionika/ca, a to znači da sudionici/e dijaloga govore jedna za drugom, a ne svi u isti glas, da se nadopunjuju, nadovezuju. Time pokazuju da se slušaju. Slušanje izvana vidimo načinom na koji sudionici/e govorom tijela, npr. gledanjem u oči,  iskazuju da se primjećuju i uvažavaju.

Iznutra, ono što ćutimo u sebi, je da „osjećamo da postoji kontakt“, da u sebi dozvoljavamo ili prihvaćamo da druga osoba ima drugačiji stav od našeg što i svojim ophođenjem prema drugoj osobi pokazujemo. Iznutra primjećujemo da nas sugovornik/ca ne nervira premda se ne slažemo. 

Cilj Dijaloškog foruma

Cilj dijaloškog procesa/foruma jest da se sudionici/e razgovora bolje upoznaju. To znači: čuju, dublje razumiju i upoznaju drugačije stavove o temi zbog širenja vlastitih spoznaja i istinskog uvažavanja različitosti. Dijaloški forum je prilika da sudionici/e iznesu svoje stanovište pred nekim tko drugačije misli. Tako je dijaloški forum priprema za povezivanje i moguće zajedničko djelovanje oko zajedničkog poduhvata.

Dijaloški forum je metoda koja služi izgradnji zajednice i radu na umanjenju podijeljenosti u društvu. Može biti koristan jer pospješuje razumijevanje:

• unutar jedne stranke, da bi se dijaloški iznosili i čuli različiti stavovi
• unutar jedne gradske četvrti oko pitanja koja dijele stanovnike te četvrti
• unutar jedne dijaloške emisije radi propitivanja teme o kojoj ima različitih mišljenja u javnosti
• unutar jedne institucije: škole, župe npr.
• unutar jedne lokalne zajednice,

Tema¹ Dijaloškog foruma Ustanove „Politike nenasilja“

Dijaloški forum ima za temu sadržaj koji se egzistencijalno tiče sudionika/ca u dijalogu. Istovremeno tema je sadržaj koji ima društveno političku relevantnost.

Standardi kulture dijaloga

Dijaloški forum je organizirani razgovor, a to znači da ima neke standarde koji služe tome da dijaloški forum zaista teče u duhu kulture dijaloga:

• U dijalogu sudjeluju barem dvije strane suprotstavljene s obzirom na stav o izabranoj temi.
• Sudionici/e dijaloškog foruma se trude ostati u duhu dijaloga i zanimaju ih nenasilne politike.
• Dijaloški forum ima nekoliko pravila koja olakšavaju nenasilnu komunikaciju među sudionicima/ama i tako pomažu održati atmosferu dijaloga.² Pravila su ispisana i zalijepljena na vidljivo mjesto u prostoriji. Sudionici/e dijaloškog foruma prihvaćaju pravila.
• Dijaloški forum ima pripremljen prikladan prostor, tako da se u njemu svi sudionici/e osjećaju ugodno, i unaprijed je određeno vrijeme trajanja (npr. 90 min.).³
• Na kraju dijaloškog forum preporuča se završni krug u kojem svaka osoba može izraziti kako je doživjela dijaloški forum i što je novo čula, otkrila, naučila.
• Sudionici/ dijaloškog foruma govore u svoje ime, predstavljaju samo sebe, a ne svoju stranku/crkvu/instituciju.
• Dijalog ima moderatora/icu, a tim uz njega/nju priprema Dijaloški forum. Moderator/ica umije navoditi na nenasilnu komunikaciju. On/ona vodi razgovor tako da vraća na izabranu temu i pitanjima navodi na propitivanje onoga što se podrazumijeva. Praksa dijaloškog foruma je pokazala da je optimalno ako su dva moderatora/ice, jedan koji vlada vještinama moderiranja i drugi koji ih tek usvaja.
• Kao osnovne vještine moderiranja prepoznajemo: parafraziranje i preoblikovanje, prevođenje TI u JA rečenice, sažimanje, umijeće formuliranja teme⁴, postavljanje otvorenih pitanja, neke vještine medijacije npr. vođenje procesa⁵ i definiranje problema⁶
• Tema dijaloškog foruma osobno se tiče sudionika/ca i istodobno je sadržaj koji ima društveno političku relevantnost
• Dijaloški forum je zamišljen za grupu od 6-10 osoba. Ukoliko je zainteresiranih sudionika/ca mnogo više, preporuča se raditi u manjim skupinama. Tada treba pripremiti više prostorija i angažirati više moderatora/ica.
• Na DIJALOŠKOM FORUMU može biti prisutna javnost.

Važna je priprema

Važan korak za Dijaloški forum je okupljanje sugovornika/ca -  građana, politički aktivnih osoba. Zato je potrebno posebnu pažnju posvetiti odabiru i pozivanju potencijalnih sudionika/ca. Poziv se u pravilu upućuje konkretnoj osobi, a ne samo po funkciji. Najučinkovitija je kombinacija pisanog i usmenog poziva, ponavljanje poziva i, po potrebi, informiranje sudionika o procesu – tko će još biti prisutan, tko je potvrdio/otkazao.  Pozivno pismo je oblikovano na dijaloški, a ne polemički način.

Priprema teme i procesa dijaloga uključuje sagledavanje aspekata koje organizatori/ce pretpostavljaju da bi mogli biti prisutni u dijalogu, sagledavanje mogućih konfliktnih točaka i napetosti i razmišljanje kako se nositi s njima. Ako se radi o lokalnoj političkoj temi/problemu nije na odmet otići na razgovor o samoj temi jedan na jedan.

Jeste li zainteresirani?

Zainteresirani mogu:

• uključiti se u osnovnu obuku „Politike nenasilja – ususret dijalogu“ kako bi se pripremili za organiziranje i moderiranje DIJALOŠKOG FORUMA,
• pozvati tim Ustanove „Politike nenasilja“ da moderira dijalog koji žele organizirati,
• tražiti dodatne informacije ili konzultacije s mentorom ako sami žele organizirati dijaloški forum

Za više informacija:

Dr.sc. Ana Raffai, direktorica; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Sonja Kersten, tajnica; Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Adresa:

Politike nenasilja – ustanova za mirovno obrazovanje i djelovanje
Ul. Cvjetkova 32, 31000 Osijek

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

https://www.facebook.com/politikenenasilja.org/

https://politikenenasilja.org 

¹ Primjeri tema:

• Zelene politike
• Političke stranke + građani + OCD
• Zašto (ni)sam feminist/ica?
• Izbjeglice u mom gradu / robovlasnički odnosi / puzajući rasizam
• Što ćemo s ratom i prigovorom savjesti

² Pravila su npr.

• Poštujem tvoju različitost, ne vrijeđam
• Ja sam svoj šef/ svoja šefica
• Govorim o sebi i u svoje ime
• Dok drugi govori, ja slušam

³ Dosadašnje iskustvo DIJALOŠKI FORUM pokazalo je da je potrebno više od 90 min.

⁴ Umijeće je formulirati temu da bi sama formulacija bila neutralna, uključiva, pozivala na razmišljanje i suradnju, a ne na polarizaciju

⁵ Da bi mogli voditi proces, u pripremi se trebaju odrediti ciljevi konkretnog DIJALOŠKI FORUM. Ciljevi koji se odrede utječu na način sažimanja i parafraziranja (što izdvajamo kao važno, što slušamo).

⁶ Definiranje problema može pomoći moderatoru kod sažimanja, parafraziranja i vođenja procesa

Projekt "Politike lokalnog mirotvorstva" je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.