Tajna operacija na otvorenim srcima

 

Iza zatvorenih vrata pregovaraju EU, SAD i ostale države oko sporazuma o slobodnoj trgovini  uslužnim djelatnostiima, TISA. Zdravlje, obrazovanje, energija, voda: prijeti li privatizacija?
Andreas Zumach

 „Naša voda nije na prodaju!“  Sredinom veljače je više stotina ljudi protestiralo u Ženevi protiv tajnih pregovora o novoj slobodnoj trgovini uslugama koji se vode već od 2012. Skraćenica je TISA ( Trade In Services Agreement à dogovor o trgovini uslugama). Prosvjedi su usmjereni protiv cilja pregovaranja: a cilj je dodatno, više nego je do sada postignuto,  deregulirati i privatizirati u cijelom svijetu  javne usluge, kao što su zdravstvo, obrazovanje, odnosno opskrba energijom i vodom.

>> Bilo da se radi o operaciji kuka ili o našoj pitkoj vodi - pomoću TISA se mogu staviti  na dražbu  europske javne uslužne djelatnosti da ih preuzmu velika, multinacionalna poduzeća  u velikim razmjerima << , objasnio je Christoph Schott, voditelj Internet kampanje Awaaz, koja je pozvala na prosvjede. Prosvjednici su predali  peticiju s više od 300 000 potpisa iz cijele Europe. Traže od  šefova država i vlada Europske unije i od povjerenice za trgovinu u EU Cecilie Malmström da zaustave TISA pregovore. Osim toga, žele da se objavi kakav točno pregovarački mandat ima EU i što sadrže svi dokumenti koje je Bruxelles unio u pregovore.  EU je jedan od inicijatora pregovora uz SAD i Australiju.

BERLIN KRIVO INFORMIRA

  O čemu će se raspravljati,  očito je iz dokumenta, koji  je Turska priložila u pregovore od jeseni prošle godine. U njemu vlada u Ankari traži, da se >>iskoristi ogroman neiskorišten potencijal za globalizaciju zdravstvenih usluga <<. U budućem ugovoru o uslužnim djelatnostima Turska želi privatizirati koliko je god moguće zdravstvene usluge i otvoriti ih stranim ponuđačima. Budući da >> zdravstvene usluge koje pružaju država ili humanitarne organizacije, nisu u interesu inozemnim ponuđačima. <<, smatra turska vlada.  Država postavlja >>regulirajuće i strukturne prepreke<< u zdravstvenom sektoru koje  >> koče mogući rast trgovine<<. Jasno rečeno: Državni propisi smetaju profitnim privatnim tvrtkama. I to u  najunosnijem području uslužnih djelatnosti, u zdravstvu.

Dokument o pregovaranju Turske opovrgava također ono što tvrdi njemačka vlada u svom odgovoru  na zahtjev  Lijeve stranke u lipnju 2014 . Vlada je, naime, tvrdila da su  izuzeti iz pregovora o sporazumu o uslužnim djelatnostima zdravstvena zaštita i druga područja javnih službi.

Pri tom je TISA novi pokušaj privatizacije upravo onih javnih usluga  koje je danas posebno teško održati. Države pokušavaju već dugi niz godina proširiti opći sporazum o trgovini uslužnim djelatnostima GATS (General Agreement on Trade in Services ) koji je dogovoren u okviru Svjetske trgovinske organizacije o trgovini uslugama .  Već prilikom izglasavanja ovog sporazuma 1994. godine,  žestoko su mu se protivili kritičari globalizacije, jer dopušta da strani ponuđivači preuzimaju javne uslužne djelatnosti . Ipak, GATS još sadrži klauzule izuzeća i zaštite za područja uslužnih djelatnosti koja su posebno osjetljiva ili su od velikog javnog interesa.

Novi sporazum bi trebao biti bez ovih zaštitnih klauzula.  Osim toga, u njemu bi trebalo liberalizirati i  druga područja koja su u vrijeme stupanja na snagu GATSa igrala nevažnu ulogu, kao što su financijske uslužne djelatnosti ili usluge zaštite privatnih podataka. Budući da su sve to vrlo osjetljiva pitanja, pregovaračima je jako važno očuvati tajnost pregovora.

Više od dvadesetak parlamenata zemalja, koje sudjeluju u pregovorima, i Europski parlament ne znaju zahtjeve niti njihovih vlada niti Europske komisije. Što pregovarački partneri stvarno žele,  dosada se vidi samo iz pojedinih dokumenta koji su procurili i koji su objavljeni na internetu.

Sjedinjene Američke Države, na primjer, zahtijevaju dalekosežnu deregulaciju financijskih uslužnih djelatnosti, kao da uopće nije bilo teške bankarske, financijske i privredne krize od 2008.  Koje posljedice bi mogla imati liberalizacija, pokazuje pregovarački dokument u području komunikacijskih uslužnih djelatnosti ( internet, telefon), koji je također objavljen.

Prema tom dokumentu „ne smije država koja je sklopila TISA ugovor, spriječiti ponuđivača usluga iz neke druge države, koja je također ugovorni partner TISA, prenositi, posezati za njima, obrađivati i pohranjivati informacije. To uključuje i osobne podatke, ako postupak ima veze s izvršenjem poslova ponuđivača usluga.“ To znači da su europske odredbe o zaštiti podataka u velikoj mjeri stavljene van snage.  I ne samo to: s obzirom na to kako, primjerice, u SAD-u surađuju telekomunikacijski ponuđači usluga s američkim tajnim službama, potrebno je samo malo mašte da zamislite što će se dogoditi s podacima o europskim potrošačima.

ŽELE POTPUNO OTVARANJE

  • Prema dosadašnjim informacijama sporazum poništava sve zaštitne klauzule i izuzeća dosadašnjeg GATS ugovora, te ide dalje od GATSa u ove četiri točke:
  • Svaka država, sporazumna stranka mora sastaviti tzv negativne liste. Liste sadrže uslužne djelatnosti koje treba izuzeti iz otvaranja tržišta. Za sve, što nije na popisu, vrijedi otvaranje tržišta privatnim pružateljima usluga. Nasuprot tome prema GATSu su još vrijedile pozitivne liste: država je morala aktivno izjaviti koja područja uslužnih djelatnosti treba otvoriti, sva druga su ostala zatvorena za privatne pružatelje usluga.
  • Ova točka se dopunjava s „Future-Proofing-Kausel“: sve usluge koje još nisu bile izmišljene u vrijeme kada se potpisivao sporazum i stoga nisu na negativnoj listi, prema trenutnom stanju pregovora bile bi dostupne privatnim ponuđačima.
  • Planira se je tzv zaprečna klauzula (Ratcher-Klausel). To znači da se prema TISI više ne može povući jednom dopušteno otvaranje tržišta, čak ni nakon lošeg iskustva s privatizacijom i deregulacijom. To znači da njemačke općine ne bi mogle otkupiti svoje jednom privatizirane komunalne tvrtke. Velika Britanija više ne bi mogla poništiti privatizaciju britanske željeznice.
  • Predviđena je klauzula mirovanja: prema TISI ne smije se povećati gustoća regulacije u odnosu na onu koja je postojala pri potpisivanju sporazuma. To znači ne smije se povećati broj i važeća područja državnih ili lokalnih propisa za radne i socijalne standarde, zaštitu okoliša i zdravlja kao i prava potrošača. Uz pomoć svoje dominacije na tržištu uslužnih djelatnosti, EU, SAD i Australija žele gotov TISA sporazum „multilateralizirati“ - to jest, prisiliti ostalih 110 članica Svjetske trgovinske organizacije da mu pristupe.

Zaključak :  TISA  pregovori su pored pregovora za sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije (TTIP) i Kanade (Ceta) još jedan pokušaj da se ubuduće trguje u cijelom svijetu što je moguće slobodnije robom i uslugama i da se politici ograniče zakonske mogućnosti regulative.

 

Dodatak:

NAJBOLJI PRIJATELJI TISE 

TISA je skraćenica za Trade in Services Agreement što znaci Sporazum za trgovanje uslužnim djelatnostima.  Od 2012. se pregovara iza zatvorenih vrata  paralelno s pregovorima o sporazumom o slobodnoj trgovini TTIP (između EU-a i SAD-a). Do 19. lipnja 2014. nitko nije obraćao pozornost na te pregovore. Potom je Wikileaks objavio nacrt ugovora koji se držao u tajnosti. U nacrtu se vidi kakvu povjerljivost su vlade dogovorile: tajnost završava pet godina nakon što ugovor stupi na snagu ili ako TISA ne stupi na snagu,  pet godina po završetku pregovora. Još nema termina završetka pregovora.

Zemlje koje pregovaraju se nazivaju „really good friends of services“, dakle pravi prijatelji uslužnih djelatnosti. Ubrajaju se u te zemlje pored SAD i EU s 28 članica i Australija, Čile, Kanada, Švicarska, Japan, Kolumbija, Costa Rica, Hongkong, Island, Meksiko, Novi Zeland, Norveška, Panama, Pakistan, Peru, Južna Koreja, Tajvan i Turska. Odgovorne su za oko sedamdeset posto svjetske trgovine uslužnim djelatnostima. (dalje informacije na www.ec.europa.eu, kritika na www.attac.de.)    

Izvor: Publik forum, časopis kritičnih kršćana, god. 2015., br. 4. str. 22.-23.

Za potrebe RANDa prevela Rut Raffai (2015.)

 

Kontakt

This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
+385 1 205 86 96

 

Plehanska ul.2
10360 SESVETE
HRVATSKA
 

Follow Us