Konferencija “Nenasilje i pravedan mir:
doprinos katoličkom razumijevanju i
predanost nenasilju”
(Rim, 11.-13. travnja, 2016.)

 

Poziv  Katoličkoj crkvi da se  ponovno obveže  na evanđeosko nenasilje kao svoje središte


ENGLESKI TEKST

Kao kršćani predani  pravednijem i mirnijem svijetu  pozvani smo da se  izjasnimo  za  kreativno i aktivno nenasilje i protiv svih oblika nasilja. U ovom uvjerenju, te  obilježavajući Jubilarnu godinu milosrđa koju je proglasio papa Franjo, sudionici iz mnogih zemalja okupili su se od 11. do 13. travnja 2016. u Rimu na  Konferenciji za nenasilje i pravedan mir pod pokroviteljstvom Papinskog vijeća za pravdu i mir i međunarodnog pokreta  Pax Christi .

Naše okupljanje sabralo je  Božji narod, laike, teologe, članove redovničkih zajednica, svećenike i biskupe iz Afrike, Sjeverne i Južne Amerike, Azije, Europe, s Bliskog istoka i iz Oceanije. Mnogi od nas žive u zajednicama koje trpe nasilje i ugnjetavanje. Svi smo mi graditelji pravde i mira. Zahvalni smo na poruci koju je papa Franjo poslao  našoj konferenciji : "Vaše nastojanje da oživite sredstva nenasilja i posebno aktivno nenasilje predstavlja potreban i pozitivan doprinos miru."

 
Gledajući naš svijet danas

Živimo u vremenu  ogromne patnje, svuda prisutne traume i straha vezano uz  militarizaciju, ekonomsku nepravdu, klimatske promjene, i bezbroj drugih specifičnih oblika nasilja. U tom kontekstu,  normaliziranog  strukturalnog nasilja,  mi koji pripadamo kršćanskoj tradiciji pozvani smo prepoznati ključnu ulogu aktivnog nenasilja za viziju i poruku Isusa; za život i praksu Katoličke crkve; i za naš dugoročni poziv da donosimo ozdravljenje i pomirenje među ljudima i sa cijelom planetom.

Radujemo se  bogatim konkretnim iskustvima ljudi koji se angažiraju u izgradnji mira širom svijeta, mnoga od njih smo čuli tijekom ove konferencije. Sudionici su podijelili svoja iskustva  iz hrabrih pregovora s naoružanim pobunjenicima u Ugandi i Kolumbiji; i rada  na zaštiti 9.  članka ,mirovne  klauzule  u japanskom ustavu ; iz praćenja ugroženih u Palestini; i  mirovnog obrazovanja na Filipinima.

Ona osvjetljavaju kreativnost i moć nenasilnih praksi u mnogim različitim situacijama nasilnih sukoba, bile one potencijalne  ili realne. Nedavna istraživanja na akademskoj razini u stvari su potvrdila da su nenasilne strategije otpora  dvostruko učinkovitije od  nasilnih.

Došlo je vrijeme za našu Crkvu da bude živi svjedok i uloži daleko veće  ljudske i financijske resurse u promicanju duhovnosti i prakticiranju aktivnog nenasilja te u odgoju i obučavanju  naših katolički zajednica za učinkovite nenasilne prakse. U svemu tome, Isus je naše nadahnuće i model.

Isus i nenasilje

U vremenu u kojem je živio, prepunom strukturalnog nasilja, Isus proglašava novi, nenasilan poredak ukorijenjen u bezuvjetnoj  ljubavi  prema Bogu. Isus je pozvao svoje učenike da vole svoje neprijatelje (Mt 5, 44), što uključuje poštivanje Božje  slike u svakoj  osobi; da pruže nenasilan otpor onome koji čini zlo (Mt 5, 39); da postanu mirotvorci; da oproste  i da se  pokaju; i da budu obilno milosrdni (Mt 5-7). Isus je utjelovio  nenasilje aktivno se opirući  sustavnoj dehumanizaciji, kada se na primjer usprotivio zapovjedi obdržavanja subote kako bi izliječio čovjeka s usahlom rukom (Mk 3,1-6); ili kada se suočio s moćnicima  u hramu i pročištio ga (Iv 2. 13-22); kad se mirno, ali odlučno izazvao muškarce da sebe preispitaju  kada su  optužili ženu za  preljub (Iv 8, 1-11); kada je u noć  prije svoje smrti  tražio od Petra da odloži mač (Mt 26, 52).

Niti  pasivno, niti slabo, Isusovo nenasilje bilo je snaga ljubavi u akciji. U viziji i djelu, on je objava i utjelovljenje nenasilnog Boga, istini koju na poseban način osvjetljavaju križ i Uskrsnuće. On nas poziva da razvijamo  krepost nenasilnog mirotvorstva.

Jasno je da Božja riječ, Isusovo svjedočenje, nikada ne bi trebali  biti korišteni kako bi opravdali nasilje, nepravdu ili rat. Priznajemo da je Božji narod izdao ovu središnju poruku evanđelja mnogo puta, sudjelovanjem u ratovima, progonima, ugnjetavanju, iskorištavanju i diskriminaciji.

Vjerujemo da ne postoji "pravedan rat". Prečesto se "teorija pravednog  rata"  koristila kako bi se podržao rat umjesto da ga se spriječi ili ograniči. Upućivanje  da je moguć "pravedan rat" također podriva moralni imperativ da se razvijaju  alati i kapaciteti za nenasilne transformacije sukoba.

Potreban nam je novi okvir koji je u skladu s evanđeoskom porukom nenasilja. Drugačiji put jasno se prepoznaje u novijem  katoličkom socijalnom nauku. Papa Ivan XXIII je napisao da rat nije prikladan način da se vrati ono na što se ima pravo, a papa Pavao VI je povezao mir s razvojem i zatražio ispred Ujedinjenih naroda da "više nikada ne bude rata"; dok je papa Ivan Pavao II smatrao da "rat pripada tragičnoj prošlosti, povijesti "; Papa Benedikt XVI je rekao da je "ljubiti neprijatelja jezgra kršćanske revolucije"; a papa Franjo da je "istinska snaga kršćanina snaga istine i ljubavi, što vodi do odricanja od svakog nasilja. Vjera i nasilje su nespojivi ". On je također zahtijevao "ukidanje rata".

Predlažemo da Katolička crkva razvija i preusmjeri se na koncept pravednog mira  na temelju evanđeoskog nenasilja. Koncept pravednog mira nudi viziju i etiku za izgradnju mira, kao i za sprječavanje, ublažavanje, i izliječenje oštećenja nastalih  nasilnim  sukobima. Ova etika uključuje predanost ljudskom dostojanstvu i uspješnim odnosima, uz specifične kriterije, vrline i prakse koji vode naše akcije. Svjesni smo da  mir traži pravdu i da pravednost zahtijeva izgradnju mira.
 

Živjeti evanđeosko nenasilje i pravedan mir

U tom duhu se obvezujemo da ćemo poticati katoličko razumijevanje i praksu aktivnog nenasilja na putu prema pravednom miru. Kao oni koji žele postati Isusovi  učenici , izazvani  i nadahnuti prenesenim pričama o primjerima nade i hrabrosti u naše vrijeme, pozivamo Crkvu koju volimo da:

  • nastavi razvoj socijalnog nauka Crkve o nenasilju. Konkretno, pozivamo papu Franju da podijeli sa svijetom encikliku o nenasilju i pravednom  miru;
  • integrira evanđeosko nenasilje izričito u naše živote, uključujući i sakramentalni  život i rad Crkve kroz biskupije, župe, agencije, škole, sveučilišta, sjemeništa, redovničke zajednice, dobrovoljne udruge i ostale;
  • promiče nenasilne prakse i strategije (na primjer, nenasilnog  otpora, jačanja pravosuđa, iscjeljivanja traume, nenaoružane civilne zaštite, transformacije sukoba i izgradnje mirovne strategije);
  • pokrene na globalnoj razini razgovor o nenasilju u Crkvi, s pripadnicima drugih vjera, a sa svim ljudima koji mogu odgovoriti na duboke krize našeg vremena, s vizijom i strategijama nenasilja i pravednog  mira;
  • više ne koristi  ili uči "teoriju  pravednog rata"; nastavi zalaganje za ukidanje rata i nuklearnog oružja;
  • Crkva proročki digne glas, da se suprotstavi nepravdim svjetskim silama i  podrži te obrani  nenasilne aktiviste, koji  radeći za mir i pravdu dovode svoje živote u opasnost.

U svakom dobu Duh Sveti blagoslivlja Crkvu mudrošću da odgovori na izazove svoga vremena. Kao odgovor na  globalnu epidemiju nasilja, koju je papa Franjo nazvao "svjetski rat na rate", pozvani smo moliti više, učiti i poduzeti odlučujuće akcije. S našim zajednicama i organizacijama, veselimo se i dalje surađivati ​​sa Svetom Stolicom i Crkvom širom svijeta kako bi  napredovalo evanđeosko  nenasilje.

Za RAND i inicijativu Vjernici za mir prevela Judit Raffai

Kontakt

This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
+385 1 205 86 96

 

Plehanska ul.2
10360 SESVETE
HRVATSKA
 

Follow Us