Poziv Katoličkoj crkvi da se ponovno obveže na evanđeosko nenasilje kao svoje središte
Kao kršćani predani pravednijem i mirnijem svijetu pozvani smo da se izjasnimo za kreativno i aktivno nenasilje i protiv svih oblika nasilja. U ovom uvjerenju, te obilježavajući Jubilarnu godinu milosrđa koju je proglasio papa Franjo, sudionici iz mnogih zemalja okupili su se od 11. do 13. travnja 2016. u Rimu na Konferenciji za nenasilje i pravedan mir pod pokroviteljstvom Papinskog vijeća za pravdu i mir i međunarodnog pokreta Pax Christi .
Naše okupljanje sabralo je Božji narod, laike, teologe, članove redovničkih zajednica, svećenike i biskupe iz Afrike, Sjeverne i Južne Amerike, Azije, Europe, s Bliskog istoka i iz Oceanije. Mnogi od nas žive u zajednicama koje trpe nasilje i ugnjetavanje. Svi smo mi graditelji pravde i mira. Zahvalni smo na poruci koju je papa Franjo poslao našoj konferenciji : "Vaše nastojanje da oživite sredstva nenasilja i posebno aktivno nenasilje predstavlja potreban i pozitivan doprinos miru."
Gledajući naš svijet danas
Živimo u vremenu ogromne patnje, svuda prisutne traume i straha vezano uz militarizaciju, ekonomsku nepravdu, klimatske promjene, i bezbroj drugih specifičnih oblika nasilja. U tom kontekstu, normaliziranog strukturalnog nasilja, mi koji pripadamo kršćanskoj tradiciji pozvani smo prepoznati ključnu ulogu aktivnog nenasilja za viziju i poruku Isusa; za život i praksu Katoličke crkve; i za naš dugoročni poziv da donosimo ozdravljenje i pomirenje među ljudima i sa cijelom planetom.
Radujemo se bogatim konkretnim iskustvima ljudi koji se angažiraju u izgradnji mira širom svijeta, mnoga od njih smo čuli tijekom ove konferencije. Sudionici su podijelili svoja iskustva iz hrabrih pregovora s naoružanim pobunjenicima u Ugandi i Kolumbiji; i rada na zaštiti 9. članka ,mirovne klauzule u japanskom ustavu ; iz praćenja ugroženih u Palestini; i mirovnog obrazovanja na Filipinima.
Ona osvjetljavaju kreativnost i moć nenasilnih praksi u mnogim različitim situacijama nasilnih sukoba, bile one potencijalne ili realne. Nedavna istraživanja na akademskoj razini u stvari su potvrdila da su nenasilne strategije otpora dvostruko učinkovitije od nasilnih.
Došlo je vrijeme za našu Crkvu da bude živi svjedok i uloži daleko veće ljudske i financijske resurse u promicanju duhovnosti i prakticiranju aktivnog nenasilja te u odgoju i obučavanju naših katolički zajednica za učinkovite nenasilne prakse. U svemu tome, Isus je naše nadahnuće i model.
Isus i nenasilje
U vremenu u kojem je živio, prepunom strukturalnog nasilja, Isus proglašava novi, nenasilan poredak ukorijenjen u bezuvjetnoj ljubavi prema Bogu. Isus je pozvao svoje učenike da vole svoje neprijatelje (Mt 5, 44), što uključuje poštivanje Božje slike u svakoj osobi; da pruže nenasilan otpor onome koji čini zlo (Mt 5, 39); da postanu mirotvorci; da oproste i da se pokaju; i da budu obilno milosrdni (Mt 5-7). Isus je utjelovio nenasilje aktivno se opirući sustavnoj dehumanizaciji, kada se na primjer usprotivio zapovjedi obdržavanja subote kako bi izliječio čovjeka s usahlom rukom (Mk 3,1-6); ili kada se suočio s moćnicima u hramu i pročištio ga (Iv 2. 13-22); kad se mirno, ali odlučno izazvao muškarce da sebe preispitaju kada su optužili ženu za preljub (Iv 8, 1-11); kada je u noć prije svoje smrti tražio od Petra da odloži mač (Mt 26, 52).
Niti pasivno, niti slabo, Isusovo nenasilje bilo je snaga ljubavi u akciji. U viziji i djelu, on je objava i utjelovljenje nenasilnog Boga, istini koju na poseban način osvjetljavaju križ i Uskrsnuće. On nas poziva da razvijamo krepost nenasilnog mirotvorstva.
Jasno je da Božja riječ, Isusovo svjedočenje, nikada ne bi trebali biti korišteni kako bi opravdali nasilje, nepravdu ili rat. Priznajemo da je Božji narod izdao ovu središnju poruku evanđelja mnogo puta, sudjelovanjem u ratovima, progonima, ugnjetavanju, iskorištavanju i diskriminaciji.
Vjerujemo da ne postoji "pravedan rat". Prečesto se "teorija pravednog rata" koristila kako bi se podržao rat umjesto da ga se spriječi ili ograniči. Upućivanje da je moguć "pravedan rat" također podriva moralni imperativ da se razvijaju alati i kapaciteti za nenasilne transformacije sukoba.
Potreban nam je novi okvir koji je u skladu s evanđeoskom porukom nenasilja. Drugačiji put jasno se prepoznaje u novijem katoličkom socijalnom nauku. Papa Ivan XXIII je napisao da rat nije prikladan način da se vrati ono na što se ima pravo, a papa Pavao VI je povezao mir s razvojem i zatražio ispred Ujedinjenih naroda da "više nikada ne bude rata"; dok je papa Ivan Pavao II smatrao da "rat pripada tragičnoj prošlosti, povijesti "; Papa Benedikt XVI je rekao da je "ljubiti neprijatelja jezgra kršćanske revolucije"; a papa Franjo da je "istinska snaga kršćanina snaga istine i ljubavi, što vodi do odricanja od svakog nasilja. Vjera i nasilje su nespojivi ". On je također zahtijevao "ukidanje rata".
Predlažemo da Katolička crkva razvija i preusmjeri se na koncept pravednog mira na temelju evanđeoskog nenasilja. Koncept pravednog mira nudi viziju i etiku za izgradnju mira, kao i za sprječavanje, ublažavanje, i izliječenje oštećenja nastalih nasilnim sukobima. Ova etika uključuje predanost ljudskom dostojanstvu i uspješnim odnosima, uz specifične kriterije, vrline i prakse koji vode naše akcije. Svjesni smo da mir traži pravdu i da pravednost zahtijeva izgradnju mira.
Živjeti evanđeosko nenasilje i pravedan mir
U tom duhu se obvezujemo da ćemo poticati katoličko razumijevanje i praksu aktivnog nenasilja na putu prema pravednom miru. Kao oni koji žele postati Isusovi učenici , izazvani i nadahnuti prenesenim pričama o primjerima nade i hrabrosti u naše vrijeme, pozivamo Crkvu koju volimo da:
U svakom dobu Duh Sveti blagoslivlja Crkvu mudrošću da odgovori na izazove svoga vremena. Kao odgovor na globalnu epidemiju nasilja, koju je papa Franjo nazvao "svjetski rat na rate", pozvani smo moliti više, učiti i poduzeti odlučujuće akcije. S našim zajednicama i organizacijama, veselimo se i dalje surađivati sa Svetom Stolicom i Crkvom širom svijeta kako bi napredovalo evanđeosko nenasilje.
Za RAND i inicijativu Vjernici za mir prevela Judit Raffai