Kakvo sve nasilje postoji?


Zbog čega ljudi često radije pribjegavaju nasilju nego li nenasilnim sredstvima? Makar mnogi znaju koje probleme nose sa sobom, ipak radije pribjegavjau nasilnim postupcima.

Nasilje se čini privlačnim jer postiže kratkoročna i brza rješenja prema logici: pobjednik – poraženi. Nasilje je privlačno jer privlači pažnju i ljudi misle da time stiču poštovanje drugih. Nasilje je privlačno jer odgovara patrijarhalnoj, dominantnoj logici i čuva postojeći red i podjelu uloga. Ono je u svako doba nadohvat ruke i ne mora se posebno učiti ili poticati na nasilje. Uza se nosimo uvijek nasilje i možemo ga upotrijebiti kada ne vladamo svojim porivima.

Prije no što se pozabavimo očito problematičnim osobinama nasilja, pojasnimo prvo što razumijemo pod pojmom nasilje. Prema sistematizaciji mirovnog teoretičara Johan Galtunga, nasilje se može podijeliti na tri područja:

 

KULTURNO NASILJE

DIREKTNO NASILJE 

STRUKTURALNO NASILJE

 

DIREKTNO NASILJE: može se prepoznati vršitelj nasilja (agens). Odnosi se na fizičko nasilje, koje nanosi tjelesne štete, a najgora od njih je smrt. Ili psihičko nasilje koje smanjuje duhovni potencijal druge osobe , to su npr. Indoktrinacija, prijetnje, poniženja. 

STRUKTURALNO NASILJE djeluje indirektno, a temelji se na zloupotrebi moći kao što je izrabljivanje ili tlačenje ljudi. Teže je dokazati tko je neposredni počinitelj mada su stvarne posljedice za tijelo i dušu slične onima direktnog nasilja. 

KULTURNO NASILJE opravdava vršenje direktnog ili strukturalnog nasilja. Ono se primjećuje npr. u kulturnim opravdanjima (ideološkim, znanstvenim, teološkim argumentima) koja održavaju konkretne strukture kao da se nikada ne bi trebale mijenjati.

Strukturalne i kulturne pritiske Galtung ubraja u oblike nasilja jer je nasilje uvijek tamo gdje « su ljudi tako podvrgnuti utjecajima da njihovo aktualno tjelesno i duhovno razvijanje biva manje nego li je njihovo potencijalno ostvarivanje» Strukturalne prisile kao npr. hijerarhije u firmama ili nedostatak šanse za obrazovanjem za određeni sloj stanovništva mogu utjecati na ljude kao zatvor u kojem su njihove šanse znatno manje u usporedbi s drugima.

Razlika između strukturanog i kulturnog nasilja ističe da je potrebno točno analizirati koji to utjecaji izazivaju neravnotežu među ljudima. Neravnoteža ometa ili čak sprečava konstruktivnu obradu sukoba.

Konstruktivna obrada sukoba uspjeva kada su odnosi ravnopravni, simetrični. Ipak većina konflikata je asimetrična te jača strana ili osoba može nametnuti drugoj svoju volju, tj. Način kako ona želi da se riješi sukob. I u simetričnim sukobima može doći do eskalacije nasilja jer npr., obje strane ili osobe smatraju da se sukob može završiti samo porazom ili čak uništenjem druge strane. Zbog toga sukob eskalira i obje strane izgube sve budući da drugoj strani svim silama izvlače tlo pod nogama.

…….Prvi koraci prema promjeni nasilne kulture su uspostavljanje kontakata između sukobljenih strana i započinjanje ili održavanje komunikacije kako bi se razjasnili nesporazumi i ispravile iskrivljene predodžbe.

Kontakt

This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.
+385 1 205 86 96

 

Plehanska ul.2
10360 SESVETE
HRVATSKA
 

Follow Us